Savez udruženja osoba s cerebralnom paralizom Federacije Bosne i Hercegovine

SEMINAR

Socijalna inkluzija i barijere: arhitektonske, informaciono-komunikacijske

i socijalno-ekonomske

Vijećnička sala Općine Novi Grad

Četvrtak, 27.04.2017. – 14.30 – 18.15

14.30 – 14.45 – Konferencija za štampu

14.45 – 14.55 – Pozdravna riječ načelnika Općine Novi Grad, Semira Efendića

15.00 – 15.30

Doprinos nevladinih organizacija socijalnoj inkluziji,

prof. dr Emira Švraka, predsjednica Saveza, Fakultet zdravstvenih studija, Univerzitet u Sarajevu

15.30 – 16.00 

Komunikacija zdravstvenih radnika sa osobama s cerebralnom paralizom i paraplegijom,

prof. dr Mirsad Muftić, Fakultet zdravstvenih studija, Univerzitet u Sarajevu

16.00 – 16.30 

Humaniziranje javnih obrazovnih objekata,

prof. dr Emir Fejzić, Arhitektonski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

16.30 – 17.00

Komunikacija osoba sa senzornim teškoćama/Znakovni jezik,

doc. dr. Naim Salkić,  direktor Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju u Sarajevu

17.00 – 17.30

Prilagođavanje prostora Saveza udruženja osoba s cerebralnom paralizom FBiH, Amela Hošić, MA, sekretar Saveza i osoba s cerebralnom paralizom

17.30 – 17.45 – Diskusija

17.45 – 18.15 – Koktel        

Projekat: Adaptacija i prilagođavanje prostora Saveza udruženja osob s CP FBiH

Seminar: Socijalna inkluzija i barijere: arhitektonske, informaciono–komunikacijske i socijalno-ekonomske

Sažetak

Savez udruženja osoba s cerebralnom paralizom Federacije Bosne i Hercegovine (Savez) je osnovan 17.10.2011. godine i čine ga četiri članice, predstavnice Kantona Sarajevo, BPK – Goražde, Zeničko-Dobojskog kantona i Tuzlanskog kantona (Sapna). Na osnivačkoj skupštini Saveza dogovoreno je da 17. oktobar bude Dan osoba s cerebralnom paralizom (CP) FBiH.

Prva faza adaptacije prostora Saveza je završena: napravljen je potpuno novi i pristupačan ulaz. Druga faza radova tj. adaptacija pristupačnog kupatila je u toku. Navedenim adaptacijama stvoreni su uslovi za masovnija okupljanja svih članica Saveza i veći broj aktivnosti Saveza.

Nevladin sektor je najbliži građanima i zbog toga je vrlo često najglasniji „korektiv javnih politika“, promotor novih ideja, implementator novih praksi i zaštitnik principa demokratskog društva. Posebno je važna uloga nevladinih organizacija u praćenju realizacije obrazovne politike, njenih ciljeva i zadataka, te u izvještavanju prema institucijama koje se bave zaštitom prava djece u zemlji i inostranstvu. Uloga nevladinih organizacija je posebno značajna za zakonodavno zagovaranje, aktivnosti na promovisanju inkluzivnih principa, na promovisanju lokalnih zajednica, senzibilizaciji, te pružanju direktne podrške korisnicima.

Postojanje različitih barijera onemogućava osobama s onesposobljenjem da funkcionišu na način na koji to mogu učiniti ostale osobe bez  onesposobljenja. Neophodno je znati prepoznati sve barijere s kojima se može susresti osoba s onesposobljenjem. Barijere mogu biti: arhitektonske, informaciono-komunikacijske i socijalno-ekonomske (predrasude i nepristupačne usluge).

Problematiku pristupačnosti obrazovnih ustanova potrebno je rješavati u cjelini i sistemski. Pogrešan je pristup to činiti samo kada se u nekoj školi ili na fakultetu pojavi osoba u kolicima, pa se onda to čini na brzinu, improvizovano, s elementarnim zahvatima i uz minimum finansijskih sredstava. To rezultira minimumom kvaliteta rješenja, kao i mogućnost kasnijeg samostalnog korištenja objekta. Mora biti uključena šira zajednica i tom problemu mora se ići u susret, a ne rješavati ga post festum.

Interpersonalna komunikacija na relaciji bolesnik /klijent/ i zdravstveni profesionalci (ljekar, fizioterapeut, medicinska sestra) se zasniva na međusobnom povjerenju, uvažavanju, zaštiti identiteta pacijenta i ljekarske tajne, stručnosti i profesionalnosti, te diskreciji.

Znakovni jezik je danas u okviru sve prihvaćenijeg sociološko-kulturološkog modela gluhoće, u mnogim zemljama svijeta prihvaćen i priznat kao jezik manjine, ravnopravan bilo kojem drugom jeziku čujuće zajednice. Znakovni jezik ima važnu ulogu u kompletnom psiho-socijalnom razvoju gluhog djeteta. To je prirodni, nekompromitirajući komunikacijski model, koji pruža sigurnost osobama s oštećenjem sluha u njihovoj komunikaciji.