„Pretpostavka je da će do 2020. godine depresija biti drugi vodeći faktor invalidnosti u svijetu, a za preveniranje toga je jako bitna rana detekcija. Problem je što u BiH nemamo dječijeg i adolescentnog psihijatra sa subspecijalizacijom iz te oblasti, potreba za takvim kadrom u SAD-u je 30.000, a imaju ih oko 7.000”, kazao je Loga.
Razmjena najnovijih iskustava i razvoj novih smjernica u oblasti rane detekcije, ali i praćenja stanja od najranijeg doba, preko djetinjstva i adolescencije pa dalje tokom odraslog doba među glavnim su ciljevima organiziranja stručnog siumpozijuma „Dječija i adolescentna psihijatrija i psihologija u BiH – stanje i perspektive” održanog u subotu 5. aprila u Sarajevu.
Simpozij je Akademija nauka i umjetnosti BiH organizirala u partnerstvu s UNICEF-om te učešće istaknutih i cijenjenih eksperata iz ove oblasti iz BiH, Srbije, Velike Britanije i Švicarske.
„Prema podacima iz istraživanja rađenih u SAD, oko 17 odsto odraslih ljudi su u stanju optimalnog mentalnog zdravlja. S obzirom na činjenicu da je naša zemlja prošla kroz rat, mislim da je taj procenat kod nas znatno manji”, kazao je na otvaranju Simpozija akademik Slobodan Loga, predsjednik Odbora za psihijatrijska i neurološka istraživanja ANUBiH. Izrazio je zadovoljstvo što je jedan ovakav simpozij organiziran u partnerstvu s UNICEF-om, potcrtavajući, kao i većina ostalih učesnika, značaj rane detekcije mentalnih poremećaja kako bi se što bolje i adekvatnije pomoglo svakom djetetu, ali i stvorile pretpostavke za razvoj društva u cjelini.
„Pretpostavka je da će do 2020. godine depresija biti drugi vodeći faktor invalidnosti u svijetu, a za preveniranje toga je jako bitna rana detekcija. Problem je što u BiH nemamo dječijeg i adolescentnog psihijatra sa subspecijalizacijom iz te oblasti, potreba za takvim kadrom u SAD-u je 30.000, a imaju ih oko 7.000”, kazao je Loga.
„Očekujem da sa ovog simpozija nakon razmjene važnih iskustava prisutnih stručnjaka izađu smjernice i zaključci koji će biti od pomoći ne samo sistemu zaštite djece u BiH, već i u regiji, ali i svijetu. UNICEF u BiH radi na unaprjeđenju sistema ranog rasta i razvoja djece u BiH, i u tom smislu je saradnja sa ANUBiH na ovom simpoziju veoma bitna, i nadam se njenom nastavku”, kazala je Selena Bajraktarević iz Odjeljenja za zdravstvo u UNICEF-u BiH.
Direktor Klinike za psihijatriju KCUS Abdulah Kučukalić u svom izlaganju je kazao kako se dječijom i adolescentnom psihijatrijom bave kvalitetno osoblje, ali da je tek sada jedan od njih na subspecijalizaciji za tu oblast, dok ostali imaju veliko iskustvo i dodatne obuke ali ne i subspecijalizaciju.
Kazao je kako se za male pacijente dječijeg odjeljenja brine tek 12 uposlenih, ali da koriste usluge Psihijatrije kao i drugih odjeljenja sa odgovarajućim konzlijarnim osobljem. Osvrnuo se i na potrebu rane detekcije:
„Poznato je da se vrlo rano po rođenju mogu, na primjer, identificirati rizikofaktori za šizofreniju i bipolarni poremećaj. Ne mogu se dijagnosticirati, ali možemo staviti fokus na te rizikofaktore i pratiti daljnje stanje. Potrebno je raditi i na uvezivanju dječijeg, adolescentnog i odraslog doba, jer često u nekim od ovih slučajeva prve manifestacije oboljenja budu u 18. ili 20. godini “, kazao je Kučukalić.
Govoreći na temu „Stanje i perspektiva dječije i adolescentne psihijatrije i psihologije u BiH akademik Slobodan Loga je iznio podatak da rana detekcija u modernoj psihijatriji i psihologiji ide još dalje od ranog djetinjstva, pa da se sada već govori o ‘molekularnoj psihijatriji’.
Govorio je o trenutnom stanju gdje „još uvijek nije poznat ni stalan broj psihijatara i psihologa u BiH, a kamoli djece kojima je njihova pomoć potrebna”, te iznio neke od nedostataka i preporuka za njihovo prevazilaženje:
„Saradnja među sektorima je slaba, zanemaren je multidisciplinarni pristup, u centrima za mentalno zdravlje i nevladinom sektoru imamo jako mnogo stručnjaka ali je slaba sinergija naučnog i stručnog djelovanja, i na sve to dolaze stigmatizacija i neznanje te nespremnost roditelja da djecu na vrijeme dovedu kako bi im se pružila adekvatna podrška”, kazao je Loga.
„Potrebno je raditi na holističkom pristupu, centar pažnje sa oboljenja i dijagnosticiranja prebaciti na pacijenta, kao i na to da cijela porodica skupa s djetetom bude korisnik usluge, boriti se protiv dijagnosticiranja kao jedine ‘ulaznice’ u program tretmana, i raditi na ranoj detekciji jer su problemi u ranom uzrastu važan prediktor kasnijih poremećaja”, kazao je akademik Loga.
Učešće u Simpoziju uzeli su i prof.dr. Klaus Schmekt s Odjela za dječiju i adolescentnu psihijatriju klinike u Baselu, dr. Susanne Schluter-Muller s Dječlje i adolescentne psihijatrije klinike u Frankfurtu, dr. Gordana Milavić s Klinike za poremećaje ponašanja bolnice Maudsley u Londonu, kao i veliki broj stručnjaka iz BiH i regije.
Izvor: www.slobodna-bosna.ba